Temeljni intrument na kojem se bilježe svi poslovni događaji je KONTO (račun).

Među pojedinim računovodstvenim sustavima postoje određene razlike u pogledu računskog (kontnog) plana.

Računski (kontni) plan nije zakonski propisan te ga svaki poslovni subjekt može prilagoditi svojim potrebama.


Saldakonti su pomoćne evidencije u računovodstvu.

Tu se prema računovodstvenim pravilima na analitička konta knjiže računi kupaca i dobavljača te njihova plaćanja.

Kupci se prate na kontima 1200 (skupni 120) dok se dobavljači prate na kontima 2200  (skupni 220).

Na osnovu knjiženja nastaju razni pregledi i evidencije na kojima se mogu pratiti dokumenti, plaćanja i saldo kupaca i dobavljača.


Dio salda konta se može puniti i automatski kontiranjem robnih dokumenata prema unaprijed definiranim shemama.

Sheme kontiranja su velika pomoć kod knjiženja računa kupaca i dobavljača jer daju prijedlog temeljnice koja se prema potrebi može izmijeniti.


Knjiženjem dokumenata u salda konta automatski se puni glavna knjiga te druge pomoćne knjige (knjiga izlaznih računa i knjiga ulaznih računa).


Prije nego se započnu unositi računi u salda konta potrebno je prilagoditi sheme kontiranja.

Također treba voditi računa o kakvom se poslovnom subjektu radi.

Da li je poslovni subjekt u sustavu PDV-a?

Obračunava li PDV po naplaćenim naknadama?


Što znači obračun PDV-a po naplaćenim naknadama?

To znači da mu obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja a ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.